Štednja čini 57% financijske imovine građana

Štednja u bankama dokazala se kao najsigurniji oblik financijske imovine i kroz duže je razdoblje bila birana kao najčešća financijska zaštita građana, zaključak je analitičara Zagrebačke banke koji su istraživali ulaganja stanovništva u posljednjih 18 godina - od 1993. i vremena stabilizacijskog programa do danas.

Ukupno procijenjena bruto financijska imovina hrvatskih građana u tom je razdoblju porasla 6,2 puta, sa 47 milijardi na 291 milijardi kuna do kolovoza 2011. Štednja građana u bankama tijekom tih 18 godina povećana je sa 4,8 milijardi na 161,3 milijarde kuna, dakle više od 30 puta, navodi se u analizi. Uračuna li se u početno stanje bankovnih depozita 1993. tzv. stara devizna štednja, koja je bila blokirana i postupno isplaćivana do 2005., prosječni godišnji porast bankovne štednje u cijelom razdoblju iznosi 13,2%.

Financijska imovina građana u prosjeku je godišnje rasla 10,9 posto.

Na početku razdoblja, koje je dijelom obuhvaćalo i ratne godine, krajem 1993. većina procijenjene imovine građana bila je u gotovini (pretežno u stranim valutama), staroj deviznoj štednji i bankovnim depozitima u inozemstvu, zajedno gotovo 87%.

Štednja u bankama od 1993. do 1998. rasla je 52,5% godišnje, sve do hrvatske bankovne i ekonomske krize koja vrhunac doživljava 1999., podsjećaju analitičari Zagrebačke banke. 

Do tada je udjel štednje u financijskoj imovini s 10,2% porastao na 50,6%. Do 2007. štednja nastavlja rast unatoč krizi bankovnog sustava, stečajevima pojedinih banaka, jačanju konkurencije i razvoju novih oblika ulaganja.

Izvor i opširnije o temi: BANKAMAGAZINE.HR

<< natrag