Sami se pobrinite za svoju mirovinu!
Hrvatski građani ne bi trebali imati nerealna očekivanja od javnog mirovinskog osiguranja i države, već se trebaju sami i na vrijeme pobrinuti za materijalnu sigurnost u starosti. Odnosno, odgovornost prema sebi i drugima trebaju pokazati dobrovoljni mirovinskim osiguranjem i štednjom. To je jedna od glavnih poruka okrugloga stola o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji održanog u ponedjeljak kojeg su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca(HUP) i Raiffeisen mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, prenosi Bankamagazin.
Osvrćući se na fiskalne i financijske aspekte dobrovoljne mirovinske štednje, porezna stručnjakinja Marija Zuber kazala je da porezni poticaji povoljno djeluju na razvoj mirovinskog sustava.
No, ukidanjem poreznih poticaja za fizičke osobe koje same plaćaju doprinose za dobrovoljne mirovinske fondove od 1. srpnja 2010. nisu otklonjeni brojni opravdani prigovori važećim propisima o oporezivanju dohotka.
Zoran Anušić iz Svjetske banke napomenuo je da je još prerano za ocjenu neto efekata smanjena državnih poticajnih sredstava na mirovinsku štednju, ukidanja poreznih olakšica za građane i uvođenje poticaja za poslodavce (porezno priznati izdatak do 500 kuna mjesečno, odnosno 6.000 kuna godišnje za uplate u dobrovoljne mirovinske fondove). No, smatra da se može očekivati povećanje broja članova zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, dok je veliko je pitanje kako će to utjecati na članove otvorenih dobrovoljnih fondova kojih je deset puta više.
Osvrćući se na promjene u poreznom tretmanu mirovinske štednje, Anušić je istaknuo da je uspoređujući podatke u zemljama OECD-a zaključio da nijedna zemlja nema ovakav "mišung" poreznog tretmana kakav je uvela Hrvatska.
Damin Kuštrak smatra da se premalo govori o tome kakva je budućnost prvog stupa, a ona je, kazao je, loša, tim više što se svakih par godina mijenja koncept. "Drugi stup je već odavno trebao imati veću ulogu, odnosno trebalo je povećati izdvajanja.Što se tiče trećeg stupa – treba vidjeti koji su ciljevi – da u treći stup uplaćuje primjerice 20 ili 30 posto građana i koje su poluge da se dođe to toga postotka", kazao je. Zaključio je da treba pojačati informativnu kampanju te da HZMO sa svojih oko 4000 zaposlenika ima dovoljno resursa da za svakog izračuna kakva će mu biti mirovina u budućnosti.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever upozorio je da su u uvjetima kada je prosječna plaća oko 5.000 kuna male mogućnosti za izdvajanja u treći stup jer osnovna primanja nisu dovoljna ni za život.
"Kod nas u treći stup mirovinskog osiguranja uplaćuje tek 11 posto od preko 1,5 milijuna osiguranika, što potvrđuje da većina ne može izdvajati za dobrovoljnu mirovinsku štednju", kazao je Sever.
Opširnije: Bankamagazin
Izvor / Autor: Bankamagazin / Nives Matijević
<< natrag
