Ministarstvo: Sindikati imaju šanse promijeniti članak o otkazima

'Vlada više nije u mogućnosti da beskonačno dugim pregovorima, koji ne moraju završiti dogovorom, oteže rješavanje ključnih problema', tvrdi visoki izvor iz Ministarstva gospodarstva iznoseći stranu vladajućih u sporu oko izmjena Zakona o radu a prenosi Seebiz.eu.
Izmjene koje Vlada predlaže eventualno će omogućiti raskidanje Kolektivnih ugovora, koji nisu postavljeni na realnim temeljima, a onemogućiti će izvrtanje instituta Kolektivnih ugovora. Sindikati, koji će i sutra doći na pregovore, prema neslužbenim informacijama, imaju više šanse izlobirati odredbe koje se tiču otkaza, nego dva članka Zakona, koja reguliraju Kolektivne ugovore. Podsjetimo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu sastoji se od samo tri članka.
U Kolektivnim ugovorima postoji golemi niz 'kreativnih rješenja', koja su se izrodila tijekom godina i mandata različitih vlada, tvrdi izvor, pa su prava neprimjenjiva u uvjetima u kojima se trenutno nalaze javne tvrtke i država. Stečena prava koja stoje u Kolektivnim ugovorima ne mogu se ukinuti, a niti ona iz ugovora koji su istekli, jer je Zakon o radu predvidio da budu na snazi sve do donošenja novog sporazuma. To je objašnjenje, tvrdi izvor, za vladin potez pri promjeni Zakona o radu, kako bi se moglo drugačije urediti odnose.
U Ministarstvu navode kao primjer Kolektivni ugovor iz jedne javne tvrtke koji je potpisan 1997., a pet godina kasnije unatoč restrukturiranju tvrtke prenesen na novu pravnu osobu, što je primjer izvrtanja te nelogične primjene samog instituta Kolektivnog ugovora.
HEP ima Kolektivni ugovor koji je istekao 30. ožujka 2010., ali u njemu stoji da ga obje strane mogu otkazati, dok su Hrvatske željeznice potpisale čak 19 raznih Kolektivnih ugovora, od kojih su četiri na snazi zbog instituta produžene primjene.
Zaposlenici javnih službi imaju Kolektivni ugovor u kojem je uvedena odredba po kojoj se mogu raditi izmjene i dopune ugovora ukoliko se bitno izmjene uvjeti u kojima su potpisivani. Otkazni rok tog ugovora traje tri mjeseca. Tu je problem u granskim ugovorima, koji su još na snazi. Sindikati, tvrde visoki izvori, ne žele pregovarati unatoč isteklim granskim ugovorima, jer su 'svjesni da bolje uvjete od ovih neće moći izboriti'. Produženu primjenu koristi se kod sindikata zaposlenih u osnovnom školstvu te visokom školstvu.
Sindikati imaju čvrst stav i nepopuštaju ni milimetra od 'stečenih prava', mada ona nisu regulirana i ne spominju se u Zakonu, ali to se odnosi primarno na borce za prava zaposlenika javnih tvrtki i države, jer je tek 20 posto privatnog sektora obuhvaćeno je Kolektivnim ugovorima, čime se pokazuje koliko je jaka sindikalna aktivnost građana.
Autor/izvor: Marina Šunjerga - marina.sunjerga@seebiz.eu
<< natrag



